Osnovne fraze i darivanje: kako Židovima čestitati blagdane?

U našoj zemlji se relativno malo zna o Židovima, a posebice o običajima i tradiciji. Zato je, uostalom, i nastao ovaj portal. Uglavnom su mnogi čuli za Roš Hašanu (židovsku Novu godinu), većinom je zbog Uskrsa poznat Pesah (Pasha), a posljednjih se godina spominje i Hanuka. No neovisno o tome koliko židovskih blagdana biste mogli nabrojati, nerijetko nastane pomutnja ako poznajete nekog Židova, znate da je blagdan, ali ne znate kako čestitati ili što bi bilo prigodno pokloniti.

U pomalo nezgodnim situacijama znaju se naći djelatnici u tvrtkama koje posluju s Izraelom. Doduše, najčešće nitko od Židova (posebice Izraelaca) ne zamjera „greške u koracima“ - neće se uvrijediti ako ne znate čestitati, a također će ljubazno primiti poklon iako, primjerice, nije neka košer slastica. S druge strane, treba iskreno reći da mnogi Židovi i nisu „religiozni“, točnije nisu šomer Šabat, pa se rijetko obaziru na pravila košera kada je riječ o prehrambenim proizvodima. No budući da nećete pitati poslovnog partnera inzistira li na košeru ili ne, najbolje je izbjeći hranu.

U Hrvatskoj je pak najveća većina tradicionalnih Židova, pa će već samo čestitka biti i više nego dovoljna, bit će sretni da ste se sjetili, a ovdje vam donosimo i nekoliko prijedloga za poklone.

Prije čitanja ovog teksta, savjetujemo da bacite pogled na naš kratki pregled židovskih blagdana.

Roš Hašana (ראש השנה)

Datum: 1. i 2. tišri (rujan/listopad)

Glavni simboli židovske Nove godine su šofar (ovnujski rog), jabuke, med i nar (šipak). Stoga će to biti i najčešći motivi na čestitkama.

Kako čestitati? Osnovna i najkraća fraza je: „Šana tova!“ (Dobra godina) ili „Šana tova umetuka!“ (Dobra i slatka godina).

Što pokloniti? Nema preporučenih poklona. No ako vaši prijatelji/poznanici/poslovni partneri nisu religiozni, možete pokloniti nešto slatko na bazi jabuka ili meda, a mogli biste možda nekoga razveseliti i s domaćom medicom. Samo izbjegavajte gorko i slano (tuga i suze) – to ne želite pokloniti.

Jom Kipur (יום כיפור)

Datum: 10. tišri (rujan/listopad)

Jom Kipur je dan pokajanja, molitve i posta. Točnije, posti se punih 25 sati. Glavni simbol je šofar, pa će se on naći i na čestitkama.

Kako čestitati? Oni koji strogo poste (a nerijetko poste čak i Židovi koji su sekularni) vjerojatno se neće družiti s vama u tim satima. No mogli biste biti pozvani na obrok (ranu večeru) prije posta koji uobičajeno nije jako začinjen, a dovoljno je zasitan da se izdrži post. Najčešće se čestita riječima „Gmar hatima tova“ (doslovni prijevod otprilike bi značio 'dobro završno pečaćenje'). Vjeruje se, naime, da se toga dana naša imena zapečaćuju za sljedeću godinu – tko će živjeti, a tko ne. Naravno, svakome želimo da bude „zapečaćen za život“. Druga česta čestitka je „Com kal“ čime ćete poželjeti prijatelju da ima čim lakši post, da izdrži.

Što pokloniti? Darivanje nije običaj za Jom Kipur. No ako ste pozvani na večeru, a ne želite doći praznih ruku, možete eventualno donijeti kakvu lijepu svijeću, knjigu, nešto „smisleno“ što će potaknuti na razmišljanje o životu. No doista možete preskočiti darivanje.

Sukot (סוכות)

Datum: 15. do 21. tišri (7 dana u Izraelu, 8 dana u dijaspori, rujan/listopad)

Za Sukot se grade posebne sjenice, odnosno šatori koji podsjećaju na godine koje su naši preci proveli u pustinji. Simboli su suka (sjenica) te takozvane četiri vrste – etrog (citron, odnosno citrus medica), lulav (palmino lišće), hadasim (grančice mirte) i aravot (grane vrbe).

Kako čestitati? Najčešće se jednostavno kaže „Hag sameah“ (dobar blagdan), a može se reći i „Moadim LeSimha“ (moglo bi se prevesti kao radosni blagdani).

Što pokloniti? U Hrvatskoj se, nažalost, puno tih prigodnih i simpatičnih poklona ne može naći poput malih maketa sjenica ili lijepe judaike poput čaša za kiduš (blagoslov vina) i slično. No zato je cvijeće dobrodošlo, od buketa do aranžmana, a može se uvijek donijeti i dobro vino.

Hanuka (חנוכה)

Datum: 25. kislev - 2. tevet (8 dana) (studeni/prosinac)

Hanuka je poznata i pod nazivom blagdan svjetla, a njome se obilježava ponovno posvećenje Drugog Hrama u Jeruzalemu nakon pobjede Makabejaca nad Grcima. Simboli su menora, ulje, sufganijot (krafne), latkes (popečci od krumpira) i dreidel (zvrk s hebrejskim slovima, posebna su pravila igre). Njih ćete vidjeti i kao simbole na čestitkama.

Kako čestitati? To je jednostavno zapamtiti, jednostavno se kaže Hanuka sameah!“ (Sretna Hanuka).

Što pokloniti? Tradicionalno se (posebno djeci) poklanjaju čokoladni novčići, takozvani „gelt“. Budući da se Hanuka odvija uvijek blizu božićnih i novogodišnjih blagdana, čokoladni novčići uglavnom se mogu nabaviti i u našim trgovinama. Također se donose dreidel, odnosno zvrkovi. Pogledate li fotografije, gotovo su identični drvenim zvrkovima s kakvima su se igrala i naša djeca. Ako ste jako motivirani, možete pronaći sheme na internetu kako ih izraditi od papira, pa to napraviti s mališanima. Još stignete napraviti i ove lijepe zvrkove za ovogodišnju hanuku. U obzir kao poklon dolaze i krafne.

Purim (פורים)

Datum: 14. adar (veljača/ožujak)

Purim je veseli blagdan tijekom kojeg se organiziraju zabave pod maskama, pleše se, pije te se jedu tradicionalne slastice poznate kao „hamantašen“ (punjeni trokutasti keksići). Uz maske i hamantašen, na čestitkama će se kao simbol naći i posebne zvečke kojima se stvara buka u sinagogi kada se god tijekom čitanja Knjige o Esteri u sinagogi spomene ime zlog Hamana.

Kako čestitati? Dovoljno je poželjeti „Purim sameah!“ ili Sretan Purim!

Što pokloniti? Kada je riječ o darivanju, pokloni su „zapovijeđeni“. Kao što smo već pisali na našem portalu, posebna purimska zapovijed (micva) odnosi se na darove hrane i/ili pića, kao i davanje priloga u dobrotvorne svrhe (cedaka). Svaka odrasla osoba na dan Purima treba poslati najmanje dva gotova prehrambena proizvoda jednoj osobi - takav se poklon naziva mišloa manot. Obično to budu peciva, orašasti plodovi, čokolade, tu su i sokovi, vino… Na internetu se može naći raznih ideja za purimski poklon. Čak i najsiromašniji moraju ispuniti ovu micvu u, naravno, minimalnom, simboličnom obliku. Osim toga, zapovjeđeno nam je i davati cedaku u dobrotvorne svrhe, odnosno darivati potrebite kako bi svi mogli sudjelovati u blagdanskom objedu i proslavama. Taj čin darivanja naglašava važnost velikodušnosti i društvene odgovornosti unutar židovske zajednice, osobito u ovo doba godine.

Pesah (Pasha) (פסח)

Datum: 15. do 22. nisana (7 dana u Izraelu, 8 dana u dijaspori, ožujak/travanj)

Tijekom Pesaha slavimo izlazak iz egipatskog ropstva, a osnovni su simboli maca (beskvasni kruh), vino te poseban blagdanski pladanj za svečanu večeru sa šest udubljenja za simboličnu hranu koja se jede tijekom pesah sedera (pashalna večera).

Kako čestitati? Najčešće se jednostavno poželi „Hag sameah“ ili „Hag Pesah sameah“.

Što pokloniti? Za Pesah ne postoji obaveza darivanja, ali će se često donijeti vino ili sok od grožđa. Budući da tijekom svih sedam dana Pesaha traju strogi propisi vezani uz hranu (ne jede se ništa što je „uzdignuto“, odnosno kvasno, što može nabubriti poput pšenice, riže i sl.), najbolje je izbjeći bilo kakve prehrambene proizvode. Također nije rijetkost donijeti cvijeće.

Šavuot (שבועות)

Datum: 6. sivan (7. sivan u dijaspori, svibanj/lipanj)

Blagdan Šavuot podsjeća nas na božansku objavu i primitak Tore na brdu Sinaj. Povezuje se i s prvim voćem (bikurim) te žetvom pšenice. Osnovni simboli na čestitkama su, osim pšenice i Tore, sladoled i mlijeko, odnosno podsjetnik na „med i mlijeko“.

Kako čestitati? Jednostavno se poželi „Hag sameah“.

Što pokloniti? Kada je o darivanju riječ, možete pokloniti razne mliječne slastice, pite i štrudle od sira, a svakako i kilograme sladoleda, nitko vam neće zamjeriti.

Tiša b'Av (תשעה באב)

Datum: 9. av (srpanj/kolovoz)

Tiša b'Av je dan žalosti i posta, a njime se obilježava uništenje Prvog i Drugog Hrama u Jeruzalemu, kao i sjećanje na neke druge tragedije u povijesti židovskog naroda vezane uz taj datum.

Ne čestita se i ne donose se pokloni, no možete pročitati o tom blagdanu i dati do znanja da vam je stalo, posebno ako je riječ o religioznim osobama.

Što se ne čestita Židovima?

I mala napomena za kraj, zaista nije zlonamjerna – Židovima slobodno možete čestitati Novu godinu, onu „našu“ koja će se i u Izraelu veselo proslaviti, ali ipak izbjegnite čestitke za Božić i Uskrs. Neće se nitko naljutiti, ne brinite, znaju da svima s kojima ste bliski želite podijeliti svoju radost. No ipak, dobro je poznavati i povijest svojih blagdana te poštovati granicu.